U nedjelju, 11. svibnja 2025. godine u 19 sati u Foyeru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu predstavlja se reprezentativna monografija Vlaho Bukovac (1855 – 1922) povjesničara umjetnosti i književnika Igora Zidića, u izdanju Muzeja i galerija Konavala.
Monografija Vlaho Bukovac (1855-1922) bogato je ilustrirana reprodukcijama slikarovih djela, komparativnim prilozima, fotografijama i nizom dokumenata. Zidićeva studija učvršćuje slikarovu poziciju prvaka hrvatskog modernog slikarstva i promotora naše intelektualne i umjetničke Moderne. Riječima Joška Belamarića Zidićeva monografija o Bukovcu suma je njegova višedesetljetnog bavljenja fenomenom hrvatske Moderne i Bukovcem, nudi izniman čitalački užitak, a napisana je s karakterističnom autorovom brigom za hrvatski jezik.
Knjigu je uredio sam autor, koji je izabrao i rasporedio reprodukcije, a prva je suradnica urednika Anabel Zanze. Ivana Majer sastavila je opsežan pregled samostalnih i važnijih skupnih izložbi, bibliografiju i filmografiju umjetnika. Kazalo imena i prezimena priredila je kustosica Muzeja i galerija Konavala Jelena Beželj, a u suradnji s autorom i katalog djela. Većinu je fotografija izradio Goran Vranić, a svojim su prilozima sudjelovali i drugi u knjizi imenovani majstori, a uvelike su nas zadužile svojim posudbama ili dozvolama neke srodne institucije u zemlji i inozemstvu. Oblikovanje zahtjevne monografije potpisuje dizajnersko-fotografski tim Bachrach & Krištofić, a recenzenti su djela Joško Belamarić i (pokojni) Radoslav Tomić. Projekt su financirali Općina Konavle i Turistička zajednica Općine Konavle.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najbolje je mjesto održavanja ove priredbe jer se podudara sa 130. obljetnicom otvorenja povijesne (nove) zgrade tadašnjega Hrvatskog zemaljskog kazališta (danas: Hrvatsko narodno kazalište) i 130. obljetnicom Bukovčeva svečanog zastora, sačuvanog u memoriji hrvatskog naroda kao Narodni preporod. Fotografija zastora jedna je od najreproduciranijih hrvatskih slika i postala je simbolom političkog i kulturnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske.
Nakon školovanja u Parizu i višegodišnje uspješne slikarske karijere, Bukovac je od 1893. do 1898. godine djelovao kao slikarski vođa hrvatske Moderne u Zagrebu, kao neformalni učitelj i odgojitelj nove generacije hrvatskih umjetnika, koji je bitno unaprijedio našu umjetnost i njezine institucije bivajući inspiratorom gradnje prvih profesionalnih atelijera i nadahnutim organizatorom izgradnje Umjetničkog paviljona. Vodio je i postavljao velike hrvatske izložbe diljem Europe za što je dobio brojna pa i vladarska priznanja. Istodobno je, njegovim zalaganjem, Umjetnički paviljon bio otvoren znamenitom izložbom Hrvatskog Salona 1898. U Zagrebu je, kao i u Splitu 1885./1886. godine, portretirao brojne hrvatske značajnike, ovdje: banove, ministre, biskupe, pisce, arheologe, povjesničare i građane pa mu tadašnja Hrvatska duguje velik dio svoga modernog identiteta i prepoznatljivosti.
Skup će pozdravnom riječju otvoriti intendantica HNK-a u Zagrebu Iva Hraste Sočo i ravnatelj Muzeja i galerija Konavala Ivan Kušelj.
Uz pisca, o knjizi će govoriti Joško Belamarić, Rozana Vojvoda i Jelena Beželj.
U glazbenom dijelu programa nastupit će Paulina Đapo (sopran), Blanša Jovetić (gitara), Đive Kušelj (flauta) i Klapa Armorin.
Kroz program vodi Antonia Ćosić, a odlomak iz Ljetopisa knjige o Bukovcu pročitat će Jelena Otašević Babić.
U prilici predstavljanja, ovu iznimnu knjigu od 918 stranica bit će moguće kupiti po prigodnoj cijeni uz isključivo gotovinsko plaćanje.
Radujemo se Vašem dolasku!
