Stećci su jedinstveni kameni nadgrobni spomenici kasnoga srednjeg vijeka zapadnog Balkana. Obično označuju jedan, ali katkad i više grobova. Nazivaju ih još i bilizi, mramorovi, kamci, grčka, rimska, svatovska ili divovska groblja, a jedan pjesnik nazvao ih je okamenjenim krikom. Nalazimo ih na području današnje Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije, Crne Gore, Kosova, te središnje i južne Hrvatske.
Postoji više tipova stećaka, no uglavnom ih nalazimo u vidu ploče, sanduka, sljemenjaka (oblik pravokutne kuće s dvostrešnim krovom), stuba, križine i antropomorfnog oblika. Majstori koji klešu stećke sebe nazivaju kovačima, od kojih su pojedini i potpisani na svojem uratku.
Na području Konavala stećke nalazimo na 24 različita lokaliteta, uglavnom uz crkve, kako je to i inače uobičajeno na širem dubrovačkom području.
Predavanjem će se prikazati pregled najljepših oblika i ukrasa, odnosno motiva koji se javljaju na konavoskim stećcima, s naglaskom na pokušaj tumačenja simbola na pojedinim od njih.
Zbog svoje specifičnosti, vrijednosti i ljepote, 28 lokaliteta s cijelog svog rasprostiranja uvršteno je na Popis svjetske baštine UNESCO-a od srpnja 2016. godine, a među njima i stećci sa Sv. Barbare u Dubravci.

Veselimo se vašem dolasku!